среда, 30. новембар 2011.

DUG VOJVODINI JOŠ NIJE IZMIREN


     NOVI SAD - Pokrajinski Fond za kapitalna ulaganja duguje oko tri i po milijarde dinara preduzećima koja grade ili rekonstruišu objekte iz oblasti komunalne i vodoprivredne infrastukture u Vojvodini. 
Aleksandra Jerkov
     Taj novac ne mogu da isplate dok Vlada Srbija ne isplati dug od osam milijardi dinara za kapitalne investicije, prenosi RTV ističući da je taj rok istekao danas. Portparolka Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandra Jerkov kaže za RTV, da vlasti u Srbiji, time što kasne sa isplatom novca, ne ispunjavaju ustavnu obavezu prema pokrajini.


     – Vidimo da je ona i dalje osuđena isključivo na ono što dobije iz republike onim tempom koji neko u republici smatra da je to potrebno i u onoj visini novca za koji neko u republici proceni da je Vojvodini dovoljno – navodi Jerkova. Da iz republičkog budžeta još nije stigao novac za kapitalne investicije potvrdio je za RTV i direktor pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja Nebojša Malenković.
(BILSV, 30.11.2011.)

KOSTREŠ: PROMENOM USTAVA MAKSIMIZIRATI NADLEŽNOSTI VOJVODINE


     NOVI SAD – Najveći dobitak za Vojvodinu donošenjem Statuta APV jeste sama činjenica da je sada nesporno da Vojvodina treba da ima autonomiju i ona treba da bude definisana Statutom, istakao je zamenik predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojan Kostreš u emisiji Politbiro na RTV. 
Bojan Kostres
     Kostreš je ocenio da se, s obzirom na to da je Ustav Republike Srbije takav kakav je, loš za autonomiju Vojvodine, ne može reći da će od samog donošenja statuta Vojvodini i Vojvođanima biti bolje. 


     – Ne treba zaboraviti da je statut omogućio formiranje Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, Vojvođanske razvojne banke, predstavništva u Briselu. Da je spustio nadležnosti republike na AP Vojvodinu u mnogim oblastima, prvenstveno u poljoprivredi, vodoprivredi, šumarstvu, nekim pitanjima u oblasti zdravstva, nauke, obrazovanja – naveo je Kostreš. Ipak, on je ocenio da je to daleko od onoga za šta se zalaže Liga socijaldemokrata Vojvodine.


     – Činjenica je da su određeni pomaci napravljeni i da ćemo se, u periodu koji dolazi transformacijom Statuta, promenom Ustava, ali i maksimiziranjem nadležnosti Vojvodine u skladu sa ovim pravnim okvirima, dalje zalagati za punu autonomiju Vojvodine – istakao je Kostreš.
(BILSV, 30.11.2011.)

NAĐENO ORUŽJE KOD NEONACISTA


     Nemačka policija u poslednje dve godine kod ekstremno desnih radikala i neonacista zaplenila više od 800 komada naoružanja.
     Nađeni noževi, pištolji, eksplozivi, čak i ratno naoružanje.


     Ovo proizlazi iz odgovora saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova na pitanje poslanika partije Levica u nemačkom Bundestagu, prenose nemački mediji.


     Savezna kriminalistička služba je u 2009. i 2010. godini prijavila pronalazak ukupno 811 komada naoružanja u oblasti kriminala, motivisanog desno-radikalnim idejama. 


     Uve Landhart, bivši član ekstremno desne Nacionaldemokratske partije, čiju zabranu traže mnogi nemački političari, pre nekoliko dana rekao je da NPD nije nikakva partija, "već jedno rasističko kriminalno udruženje". 


     Portparol za unutrašnja pitanja Levice Ula Jelpke je u izjavi "Berliner cajtungu" zahtevala da se neonacistima blokira pristup legalnoj kupovini oružja. 


     Posle nedavnog otkrića neonacističke grupe NSU, odgovorne za ubistvo najmanje devet stranaca (8 Turaka i jednog Grka) i jedne nemačke policajke, ponovo je intenzivirana rasprava o pokretanju postupka zabrane NPD, koji je jednom, u vreme kancelara Gerharda Šredera, propao pred Saveznim ustavnim sudom.

KAMUFLIRANA OBJAVA RATA IRANA


     Demonstranti, većinom studenti, juče (29.11.) su u Teheranu zauzeli ambasadu Velike Britanije. Oni kažu da je njihova akcija bila "spontana reakcija". Ko su ti studenti i kakva je pozadina tih događaja?
 „Naša akcija je spontana reakcija revolucionarnih studenata, nju nisu naredili državni organi“, tvrde demonstranti
     Snimci na iranskoj televiziji govore za sebe: masa ljudi okupila se pred britanskom ambasadom, muškarci napred, žene u crnim čadorima iza njih. Uzvikuju parole protiv, kako oni kažu, "Engelisa" – protiv Velike Britanije. Oko 20 gnevnih muškaraca penje se na zid britanske ambasade, a pripadnici organa bezbednosti mirno posmatraju. A onda počinju da lete papiri i ostali predmeti koji su po svemu sudeći na silu oteti po kancelarijama ambasade. U obema zgradama britanske ambasade su, prema rečima demonstranata, oteta dokumenta koja, tvrde predstavljaju dokaze za navodne špijunske aktivnosti Velike Britanije u Iranu.


     Isti izbor reči: slučajno ili po dogovoru


     Politički posmatrači procenjuju da je reč o akciji koju je organizovala država. Neposredno po upadu u britansku ambasadu, demonstranti čitaju zvaničnu izjavu u kojoj se kaže: "Naša akcija je spontana reakcija revolucionarnih studenata, nju nisu naredili državni organi". Navodno je ona samo u interesu iranskog naroda. Nešto kasnije, pošto je izjava pročitana, Morteza Talaie, član gradskog veća Teherana u izjavi za internet stranicu lista "Jame Jam" bliskog vladi, akciju islamskih studenata je pozdravio istim rečima.


     Ko se krije iza toga?


     Politički posmatrači u zemlji i inostranstvu govore o akciji koju je organizovala država. Dr Hamid Etemad, docent na iranskom univerzitetu i stručnjak za međunarodno pravo, siguran je da je takva akcija, koja je u suprotnosti sa međunarodnim pravom, nezamisliva bez zelenog svetla najviših političkih zvaničnika.
Demonstranti u Teheranu spaljuju britansku zastavu
     I Omid Muripur, stručnjak za Iran nemačke stranke Zelenih smatra da se radi o organizovanoj akciji. Među takozvanim demonstrantima bile su aktivne i snage koje su učestvovale u brutalnom gušenju iranskog demokratskog pokreta, ukazuje Muripur. Po svemu sudeći tvrda struja u iranskom režimu pokušava da tom akcijom skrenu pažnju sa nesloge u rukovodstvu Teherana - naglašava Muripur.


     "Pogođena je glavna žila režima"


     Prema oceni dr Mahrana Bartija koji živi u Berlinu, sa takvim akcijama od strane Irana moglo se računati. Reč je o reakciji iz očaja iranskog režima na nove sankcije uvedene toj zemlji. Odlukom Velike Britanije da se bojkotuje iranska centralna banka, pogođen je jedan od najvažnijih nerava iranske privrede, tvrdi Barati. Odlukom Velike Britanije, Kanade i SAD da se zabrani kupovina nafte iz Irana, pogođena je "glavna žila režima".
Politički posmatrači procenjuju da je reč o akciji koju je organizovala država
      Britanski ministar spoljnih poslova Hejg za napad na ambasadu optužio iransku vladu. Te tri zemlje su time reagovale na najnoviji izveštaj Međunarodne agencije za atomsku energiju u kojem su prvi put navedene verodostojne indicije o vojnim dimenzijama iranskog atomskog programa. Odluka iranskog parlamenta od prošlog ponedeljka da se odnosi između dveju zemalja svedu na minimum, pokazali su da islamska republika ozbiljno shvata te mere, kaže Barati.


     Ko stoji iza "revolucionarne" akcije islamskih studenata?


     U Iranu već godinama nema jasnih struktura vlasti. Tvrda struja je, doduše, postepeno preuzela u svoje ruke sve poluge vlasti, ali, najkasnije od poslednjih, spornih, predsedničkih izbora, među konzervativcima postoji više frakcija. Oni među sobom vode borbu.


     "Ko god da je dao zeleno svetlo za okupaciju ambasade, iza te akcije se nalazi kamuflirana objava rata", ocenjuje Masih Alijedžad, novinar i dugogodišnji posmatrač događaja u iranskom parlamentu. "Ambasada jedne zemlje deo je njene teritorijalne suverenosti. Ko na nju napada, želi da pošalje određenu poruku."


     Alijedžad naglašava da bi takve mere mogle da posluže za legitimizaciju daljih sankcija i čak vojnih akcija Zapada protiv Irana. Militantni krugovi islamskog sistema provociraju rat kako bi učvrstili svoju vlast, zaključuje Alijedžad.


     Situacija je ozbiljna


     "Naša akcija je spontana reakcija revolucionarnih studenata, nju nisu naredili državni organi", tvrde demonstranti. Iako je u poslednje 32 godine bilo sličnih akcija protiv Irana, eksperti upozoravaju da je situacija ozbiljna. Političar stranke Zelenih Omid Muripur čak kaže da je situacija dramatična i upozorava: ima razloga da strepimo za život diplomata.


Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Vilijam Hejg, zapretio je Teheranu ozbiljnim konsekvencama. On je razgovarao sa iranskim ministrom spoljnih poslova i pozvao ga da zaštiti zaposlene u britanskoj ambasade: "Prema našem mišljenju iranska vlada snosi odgovornost za to što nije uspela da preduzme adekvatne mere za zaštitu naše ambasade. A ona je dužna da to čini…"
(Farhad Pajer i Mirjana Kine-Veljković)

SVE POLITIČKE INTRIGE PROTIV JULIJE TIMOŠENKO


     Zdravstveno stanje opozicione liderke Ukrajine Julije Timošenko koja je u zatvoru, se pogoršava. Premijer te zemlje Viktor Janukovič i dalje ne nalazi razloga za milost. Radije se okreće intrigama protiv protivnice.
 
     Neravnopravna borba za vlast koja je počela pre sedam godina traje i danas. Janukovič je 2004. pokušao izbornim prevarama da se dokopa vlasti. Ali, tada je njegova predsednička kampanja neslavno propala. Harizmatična Julija Timošenko zajedno sa Viktorom Juščenkom predvodila je tzv. "narandžastu revoluciju". Na kraju je bila premijerka od 2007. do 2010. Tokom svog mandata, na mestu premijerke, pregovarala je sa ruskim premijerom Vladimirom Putinom i u Moskvi je potpisan sporazum o isporuci gasa.


     Intriga broj 1


     U međuvremenu njen nekadašnji protivnik, Viktor Janukovič postao je predsednik Ukrajine i počeo da se sveti. Ugovor koji je Timošenko potpisala sa Rusijom proglasio je štetnim za Ukrajinu. Nakon nekoliko meseci suđenja sud u Kijevu osudio je Juliju Timošenko na sedam godina zatvora.
     A to je razbesnelo i Vladimira Putina: "Kao prvo, Timošenko nije ništa potpisala. Ugovore su potpisala dva energetska koncerna, ruski Gasprom i NAK iz Ukrajine. I sve je bilo i po ruskom i po ukrajinskom zakonu."


     Intriga broj 2


     U Radi, ukrajinskom parlamentu, predstavljen je Nacrt zakona o dekriminalizaciji slučaja Julije Timošenko. Iako je Janukovič još jednom pokupovao glasove, predlog zakona je propao. O tom govori Andrej Skil iz partije Julije Timošenko:
     "Želim da ukrajinski narod razume ko u zemlji igra koju ulogu. Naravno da zapadnim političarima možete da govorite šta hoćete: da se žele humanizovati zakoni ili da se nastavljaju napori za oslobađanje političkih zatvorenika i da se više ne progone. Ali, upravo to se sada dešava."


     Intriga broj 3


     I Evropska unija je trebalo da bude obmanuta. Širile su se glasine kako će Julija Timošenko biti pomilovana. Janukovič je u jednom intervjuu rekao: "Ovakav razvoj događaja ugrožava sve napore Ukrajine da se približi Evropskoj uniji."
     "Ali, slučaj je sada na Apelacionom sudu i još ništa nije odlučeno." Što naravno nije bilo tačno. Žalba je odbačena po svim tačkama, pa i po onoj da je u pitanju pritisak predsedničke administracije, rečeno je u Kijevu.


     Intriga broj 4


     Optužnicu da je Ukrajini nanesena šteta prate i druge optužnice. Navodno, dok je Julija Timošenko bila predsedavajuća "Ujedinjenom energetskom sistemu" nije oporezovano 122 miliona dolara. Takođe je optužena za krađu, odnosno za neprijavljivanje zarade u devizama i proneveru državnog novca.
     Čak i šef Komunističke partije Rusije Genadij Zjuganov, koji nije pristalica Julije Timošenko, ovako komentariše: "Verujem da nije u pitanju nikakav sudski proces, već sramota. To je osveta političarki koja nije poznata samo u Ukrajini već širom Evrope."


     Intriga broj 5


     Sada se protiv Julije Timošenko okreće i to što je Evropska unija u međuvremenu na distanci sa vladom Viktora Janukoviča, i njoj se prebacuje krivica što neće biti potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. On tvrdi da kao predsednik mora da poštuje nezavisnost ukrajinskog sudstva. Osim toga, optužnica protiv Julije Timošenko proširena je 11. novembra još jednom tačkom: ona se tereti da je naložila ubistvo.
     Njen advokat govori da se radi o "lovu na veštice". Juliju Timošenko je u zatvoru posetio ukrajinski komesar za ljudska prava i konstatovao da joj je neophodna hitna lekarska njega i to van zatvora, ali je proturena glasina da je Timošenko to odbila.
(Herman Krauce i Svetozar Savić)

ANTE MARKOVIĆ - POLITIČAR POSLEDNJE ŠANSE


     Poslednji jugoslovenski premijer Ante Marković preminuo je dva dana nakon svog 87. rođendana. Reformator i pragmatik, tvorac konvertibilnog dinara i sintagme "novi socijalizam", ponudio je svojevremeno mirnu ekonomsku i političku tranziciju.
     Predsednik Saveznog izvršnog veća postao je 1989. godine, u doba hiperinflacije, prezaduženosti i ogromne nelikvidnosti. Zemlja je bila na rubu raspada. 


     Antibirokratska revolucija, predvođena Slobodanom Miloševićem, već je bila pokorila polovinu zemlje i počela zveckati oružjem. Ostali su tražili vlastite puteve. Politička vodstva mahom nedorasla, posvađana, uplašena. 


     Markovićev SIV postao je zadnje uporište Jugoslavije koja je imala smisla. Imao je ideju i program kako zajedno izaći iz krize. Pa makar se na kraju i razišli, ali bez rata. 


     Stabilizacioni program doneo je brze i u tim uslovima spektakularne rezulate – konvertibilnost dinara, prepolovljeni spoljni dug, srezanu javnu potrošnju. Inflacija je smanjena preko noći. U kratkom roku otvorile su se hiljade novih preduzeća. 


     Donesen je i plan brze privatizacije društvenih preduzeća koji se temeljio na radničkom i menadžerskom deoničarstvu. Nekoliko firmi u Hrvatskoj koje su se po tom modelu privatizovale i danas su uspešne. 


     Govorio je o "novom socijalizmu", ali ono što je bio njegov program bila je tržišna privreda, politički pluralizam i mešovito vlasništvo. 


     Današnja globalna kriza ukazuje i da je pobednički kapitalizam mogao i trebao drugačije pristupiti razvoju nakon kraha Berlinskog zida. 


     Marković je u kratkom roku uspeo pokrenuti reformske snage širom zemlje.


     Sposoban da sagleda širu sliku


     Plenio je zaraznim optimizmom, neviđenom radnom energijom, vizijom. Bio je rođeni komunikator. Istovremeno, zanemario je političke i društvene protivrečnosti, već formirane interese, različitosti i složenost prilika. I naročito potmulu snagu nacionalizma. Prisećam se dugih razgovora sa njim iz toga vremena – nije mogao prihvatiti da će naši ljudi na kraju XX veka – umesto razvoja i napretka - izabrati plemenske vođe i politike koje direktno vode u rat. 


     Za svoj program Marković je dobio podršku sveta. Jugoslavija je još nešto predstavljala na svetskoj mapi. Ali, kada je postalo stvarno gusto, svet se izmaknuo. 


     Milošević i Tuđman su na svom čuvenom sastanku u Karađorđevu u martu 1991. godine, osim dogovora o podeli Bosne i Hercegovine, postigli i još jedan, koji je pomalo zaboravljen. Dogovorili su se da treba ukloniti Antu Markovića. I uspeli su. Dogodilo se šta se dogodilo. 


     Sam Marković nastavio je profesionalni život kao poslovan čovek. 


     Lucidan i živog duha, pratio je šta se događa u svetu i na ovim prostorima. Za razliku od većine aktuelnih lidera, bio je sposoban sagledati širu sliku i smer kojim se svet kreće.


     Držim u ruci poslednji razgovor kolege Milana Gavrovića sa Antom Markovićem iz nedeljnika Lider iz početka 2009. godine. Dok je sanaderovska Hrvatska spavala i još nije ni priznavala krizu, ali nije ju baš prepoznavao ni svet, Marković je govorio: 


     - Globalizacija je početak kraja kapitalizma kakav je dosad postojao. Količina novca koja je u opticaju tri do četiri puta je premašila ukupni svetski društveni proizvod. Balon puca, u uslovima novih velikih monopola, kapitalistički sistem više ne može kontrolisati finansijske tokove, reprodukcija se preselila u sferu koja nije realna. To što se nudi kao rešenje čista je kozmetika. Upumpavanje novca u banke, u generatore krize, je promašeno. Banka pred sobom ima samo jedan zadatak – profit. Treba graditi od početka, odozdo, sa jasnim ciljem koji podrazumeva razvoj celog društva, potiče motivaciju, tržište oslobađa monopola. Dolazi vreme regionalizma i neke vrste samouprave. Govoreći o Hrvatskoj, bio je takođe jasan – propušteno je suočavanje sa krizom, zato bi pod hitno trebalo skresati budžet za najmanje 20 posto, uvesti takse na uvoz i podsticaje na izvoz, smanjiti PDV, za neko vreme zamrznuti plate. Na primedbu da EU ne dopušta takve podsticaje, Marković odgovara u svom stilu – Pa šta onda? Svaka članica EU grčevito traži rešenja koja njoj odgovaraju. To ide tako daleko da bi čak mogao biti ugrožen evro. To bi mogao biti strašan udarac za celu Evropu, pa i za svet. 


     Zvuči poznato? Tekst je iz februara 2009. godine. 


     U Hrvatskoj niko nije poslušao ni jedan savet Ante Markovića. 


     Kriza je još veća. 


     Ante Marković bio je poslednja šansa za mir i za razvoj istovremeno. Postao je prva žrtva udruženih nacionalizama. 


     Jer, bio je živi svedok da se moglo i drugačije.
(Ines Šaškor, RSE)

IŠČEZLE DVE VRSTE AFRIČKIH NOSOROGA


     Na slici se nalazi vrsta nosoroga, Zapadnoafrički crni nosorog (Diceros bicornis longipes). Nažalost od danas ćemo ga moći gledati samo na slikama - organizacija IUCN (International Union for Conservation of Nature) danas je vrstu proglasila izumrlom. Ponosni crni nosorozi živeli su na prostoru države Kamerun. Životinju su nemilosrdno ubijali decenijama, ne zbog hrane ili nekih drugih potreba, već iz sporta - rog crnog nosoroga bio je poznati trofej. Zbog taštine lovaca i skupljača trofeja, crni nosorog više nikada neće hodati ovom planetom. Mi kao stanovnici ove planete smo još uvek tu, ali velika porodica živih bića, u kojoj smo mi tek mali dio, nepovratno je izgubila jednog člana.


     Nekoliko vrsta nosoroga krivolovom su dovedene do ivice egzistencije, a neke su čak i nestale, pokazala je nedavno objavljena Crvena lista ugroženih vrsta, zlatni standard za očuvanje životinjskog i biljnog sveta.
ZAPADNI CRNI NOSOROG
     Kako je navela Unija za očuvanje prirode (IUCN) koja pravi listu, četvrtina sisara sa njihove liste nalazi se u rizičnoj grupi. Oko trećina od 61.900 vrsta koje se nalaze u katalogu IUCN-a klasifikovane su kao "ranjive", "ugrožene", "kritično ugrožene" ili izumrle, a neke grupe, naročito amfibije i reptili beleže rapidan pad.
ZAPADNI CRNI NOSOROG
     Nosorozi su proteklih godina naročito teško pogođeni. Njihovi rogovi - koji se koriste za pravljenje drški noževa na Bliskom istoku i u tradicionalnoj medicini kao afrodizijaci u istočnoj Aziji - mogu da dostignu i stotine hiljada dolara na crnom tržištu.
SEVERNI BELI NOSOROG
     Nove procene pokazale su da je crni nosorog (Diceros bicornis longipes) koji živi u zapadnoj Africi sada istrebljen, pridruživši se tako dugoj listi drugih životinja od tasmanijskog tigra do arapske gazele koje više ne hodaju ovom planetom. Beli nosorog centralne Afrike (Ceratotherium simum cottoni) klasifikovan je kao "verovatno istrebljen u divljini" dok je javanski nosorog (Rhinoceros sondiacus) zauzeo poslednje uporište nakon što je prošle godine ubijen poslednji primerak njegovog vijetnamskog rođaka.
     "Ljudi su vladari zemlje i mi smo odgovorni za zaštitu vrsta koje dele sa nama naše okruženje", navodi se u saopštenju IUCN-a. "U slučaju zapadnog crnog i severnog belog nosoroga situacija bi bila drugačija da su primenjene mere očuvanja".
     IUCN je naveo i nekoliko dobrih vesti poput one da se južna podvrsta belog nosoroga (Ceratotherium simum simum) "vratila iz mrtvih" budući da je broj od 100 primeraka sa kraja 19. veka porastao na današnjih 20.000.
     U Africi žive dve vrste nosoroga, nešto agresivniji crni nosorog, i nešto veći, ali mirniji, beli. Naučnici razlikuju i dve podvrste belog i četiri podvrste crnog nosoroga. Osim zapadnoafričkog crnog, koji je proglašen izumrlim, i severna podvrsta belog nosoroga je na rubu izumiranja. 


     Przevalski konj iz centralne Azije (Equus ferus) promenio je status sa "kritično ugroženog" na "ugroženog". Bez obzira na ove dobre vesti, trend u svetu je sve brže nestajanje flore i faune, upozoravaju stručnjaci i mnogi naučnici veruju da je zemlja na ivici takozvanog događaja velikog istrebljenja, šestog u poslednjih pola milijarde godina.


     ICUN navodi i da su na Madagaskaru alarmantnih 40 procenata reptila ugroženo.
     Nestaju i biljke. Kineski ljiljan (Glyptostrobus pensilis) nekada uobičajen u Kini sada je nestao u divljini zbog gubitka staništa. Novom klasifikacijom priznato je i nekoliko novih vrsta uključujući i 26 nedavno otkrivenih amfivija ali su sve one ugrožene gubitkom staništa i krivolovom.


     "Svet je pun predivnih vrsta koje se brzo kreću ka tome da postanu mitovi i legende", upozorava IUCN.

KLINTON: IZVUĆI POUKE IZ GREŠAKA


     Američka državna sekretarka Hilari Klinton kaže da SAD i Pakistan moraju da izvuku pouke iz napada NATO u kojem su ubijena 24 pakistanska vojnika.
(Beta)
     Klintonova je istakla da je napad u severozapadnom delu Pakistana bio "tragičan incident" i obećala je da će se on brzo i detaljno istražiti.


     Američka državna sekretarka je, pored toga, izrazila žaljenje zbog toga što je Pakistan zbog ovog napada odlučio da bojkotuje konferenciju o Avganistanu koja će se održati sledeće sedmice u Bonu.


     "Smatram da je najvažnije da izvučemo pouke iz ove tragedije jer moramo da nastavimo da sarađujemo", kazala je Klinton, ističući da se "ništa neće postići ako okrenemo leđa uzajamnoj saradnji". 


     Američki zvaničnici juče su saopštili da će prvi nalazi istrage, koju će predvoditi SAD o napadu NATO-a, biti objavljeni do 23. decembra. 


     Odnosi Vašingtona i Islamabada, saveznika u ratu protiv terorizma, posebno su narušeni otkako je u maju u tajnoj operaciji američkih specijalaca na pakistanskoj teritoriji ubijen vođa Al Kaide Osama bin Laden. 


     Odnosi dve zemlje dodatno su narušeni napadom NATO u subotu, na koji je Pakistan oštro reagovao - presekao je sve puteve snabdevanja snagama Alijanse u Avganistanu i naredio američkom osoblju da napusti vazduhoplovnu bazu u Šamsiju iz koje, navodno, bespilotne letilice CIA napadaju ciljeve u Avganistanu. 


     Vazdušni napad NATO, u kojem su u subotu ubijena 24 pakistanska vojnika, nameran je i očigledan čin agresije, izjavio je danas istaknuti pakistanski vojni zvaničnik, dodatno pojačavajući oštru reakciju Islamabada na ovaj incident. 


     Generalni direktor pakistanskih vojnih operacija, general-major Isfak Nadim, rekao je da su helikopteri NATO nastavili da pucaju, iako su snage Alijanse bile obaveštene o tome da zapravo napadaju vojne ispostave na pakistanskoj teritoriji. 


     "Međunarodne snage bezbednosti već su imale detaljne informacije o ovim ispostavama, uključujući karte, i nemoguće je da nisu znali da su to naše ispostave", kazao je Nadim, javio je Rojters. 


     Pakistan je na ovaj napad oštro reagovao - presekao je sve puteve snabdevanja snagama Alijanse u Avganistanu, naredio američkom osoblju da napusti vazduhoplovnu bazu u Šamsiju iz koje, navodno, bespilotne letilice CIA napadaju ciljeve u Avganistanu, i saopštio da će preispitati sve sporazume sa SAD i NATO. 


     Pored toga, Islambad je u utorak odlučio da bojkotuje međunarodnu konferenciju o Avganistanu, koja će se sledeće sedmice održati u Bonu. 


     Američka državna sekretarka Hilari Klinton izrazila je žaljenje zbog ovakve odluke Islamabada, ističući da Pakistan i SAD moraju da izvuku pouke iz napada NATO radi nastavka saradnje u borbi protiv terorizma. 


     Odnosi Vašingtona i Islamabada posebno su narušeni otkako je u maju u tajnoj operaciji američkih specijalaca na pakistanskoj teritoriji ubijen vodja Al Kaide Osama bin Laden.

U BANATU SE RAZMNOŽILI ŠAKALI

     Lovci banatskog sela Međa, u opštini Žitište, odstrelili su sedam šakala u proteklih mesec dana, što se ranije nije dešavalo na tom pograničnom području.
 Foto: Raoulduke47
     Glavno stanište šakala nalazi se između ribnjaka "Trnovica", uz reku Begej, i pograničnog sela sa Rumunijom Međa, gde meštani često čuju neprijatno noćno zavijanje, što ranije nije bilo izraženo u tom delu Banata, saopštili su novinarima lovci iz opštine Žitište.


     Lovci iz Međe i drugih sela najavljuju organizovanu akciju kako bi od šakala zaštitili mladunčad ostale divljači. 
     Takva akcija organizovano se sprovdi i na lovnom području Zrenjanina, posebno na lovnim terenima od Tamiša do Tise i u okolini Ribarskog gazdinstva "Ečka". 


     Za odstreljenog šakala, na osnovu odluke Gradskog veća, iz budžeta Zrenjanina lovcima se uplaćuje po 5.000 dinara kako bi bili stimulisani da se broj šakala, nastanjenih pre šest-sedam godina, svede na prihvatljivu meru u odnosu na drugu divljač.
     Šakal je jedna vrsta divljeg psa koji vodi noćni život. Kruži u paru ili u čoporu u potrazi za hranom: glodarima, zečevima, zmijama i gušterima. Oblikom tela podseća na lisicu, visinom nogu, dužinom i oblikom repa, a bojom dlake po celom telu više liči na vuka ili psa.


     U našim krajevima prvo se pojavio u Hercegovini. Dobar je plivač, prešao je preko Save i prvo se pojavio u Posavini. Sada ga ima na sve strane. Za vreme ranih događanja veliki broj minskih polja pružao im je zaštitu i takva područja su postala njihovo bezbedno stanište.


     Zver je aktivna posebno noću. U lov izlazi u sumrak i tumara sve do zore. Retko se može videti ujutro i po danu. Ukoliko ga primetite, to su po pravilu ženke koje su primorane da prikupe hranu za mladunče i sebe. Od divljači jede svu pernatu i dlakavu divljač, koju može savladati. Ako je lovina krupna divljač ili domaća stoka, najčešće lovi u čoporu. Takav način lova praćen je zavijanjem. To je način dozivanja ovog predatora.


     Najopasniji neprijatelji šakala su vuk, pas i ris. Pravilo je da tamo gde ima vuka, nema šakala.


     Bolesti od kojih oboleva karakteristične su za porodicu pasa. Od zaraznih bolesti na prvom mestu je besnilo, a od parazitskih razne crevne bolesti, šuga, krpelji…


     Šakal je oprezna i lukava divljač i veoma teško se lovi. Čula su mu izvanredna pa oseti lovca na velikoj udaljenosti. Iskusni lovci kažu da je najefikasniji lov sačekivanjem na hranilištu. U nedostatku plena šakali posećuju hranilišta tokom cele godine.


     Širenje šakala, po svemu sudeći, dostiže zabrinjavajuće razmere. O ovom predatoru se nedovoljno zna, struka i nauka još uvek nisu dovoljno sagledale brojnost ovih zveri niti se dovoljno radi na smanjenju populacije.

NA DANAŠNJI DAN 30. NOVEMBAR


VINSTON ČERČIL

1700 - U bici kod Narve švedske trupe kralja Karla XII (Karl) pobedile su nadmoćniju rusku vojsku Petra I. U bici je poginulo oko 10.000 Rusa i 600 Šveđana. Na isti dan 1718. Karlo XII, švedski "kralj ratnik", simbol nacionalnog junaštva, poginuo je prilikom napada na Norvešku. 



1835 - Rođen je američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens (Samuel Langhorne Clemens), poznat kao Mark Tven (Twain), jedan od najvećih humorista svetske književnoseti. Svetsku slavu stekao je romanima "Pustolovine Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Pustolovine Haklberi Fina", "Život na dvoru kralja Artura". 


1838 - Meksiko je objavio rat Francuskoj koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz. 


1853 - Rusija je u Krimskom ratu uništila tursku flotu u bici kod crnomorske luke Sinope. 


1872 - U Glazgovu je odigrana prva fudbalska utakmica između dve reprezentacije - Engleske i Škotske. Meč je završen rezultatom 0:0. 


1874 - Rođen je engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil (Winston Leonard Spencer Churchill), premijer Velike Britanije 1940-1945. i 1951-1955., vođa Konzervativne stranke od 1940. Kao jedan od velikih protagonista pobede nad fašističkim silama, učestvovao je na svim važnim savezničkim konferencijama (Moskva, Teheran, Jalta, Potsdam). Autor je i zapaženih književno-publicističkih dela, a za "Memoare iz Drugog svetskog rata" dobio je 1953. Nobelovu nagradu za književnost. 


1900 - Umro je engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld (Oscar Wilde). Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bedi i nemilosti, a 100. godišnjica njegove smrti svečano je obeležena u Londonu u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i Njujorku ("Slika Dorijana Greja", "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Srećni princ i druge priče"). 


1939 - Više od 20 sovjetskih divizija je napadom na Finsku započelo sovjetsko-finski "zimski rat", okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje. 


1939 - Streljan je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Prethodno je uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u ŠSR-u osuđen na smrt. Rehabilitovan je posle XX kongresa KPŠ 1956. 


1955 - Umro je jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu (1945-55). U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je u svom delu elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom ("Balkanofonija", "Simfonija Orijenta", "Simfonijski ep", "Pesme moje majke", scenska muzika). 


1957 - U Beču je umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske istorije ("Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika"). Nakon 1906. stekao je evropsku slavu slikajući portrete vladara i aristokrata. 


1967 - Aden, Južni Jemen i Južnoarapska Federacija (17 sultanata) stekli su nezavisnost nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine i formirali Narodnu Republiku Južni Jemen, koja je na isti dan 1970. dobila naziv Narodna Demokratska Republika Jemen. 


1975 - Afrička država Dahomej promenila je naziv u Narodna Republika Benin. 


1977 - Umro je srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata, urednik prvog modernističkog časopisa "Dan" (1919), autor poetskog romana "Seobe". Njegovo delo "Roman o Londonu" smatra se prvim velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj književnosti. Bavio se i novinarstvom i politikom, a Drugi svetski rat zatekao ga je u diplomatskoj službi u Rimu. Do 1965, kada se vratio u Beograd, živeo je kao emigrant u Londonu. 


1995 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio odluku da se 31. januara 1996. okonča troipogodišnja mirovna misija u Bosni i Hercegovini. 


1996 - Oko 150.000 ljudi protestovalo je ulicama Beograda zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima. 


1996 - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali su sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. 


1999 - Putnički brod sa 302 putnika prevrnuo se u blizini istočne kineske obale. Nesreću su preživele samo 22 osobe. 


2000 - U Pjongjangu su se sreli rođaci iz Severne i Južne Koreje, koji su blizu 50 godina bili razdvojeni. 


2002 - Turska je ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku države, čime je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba. 


2003 - Umrla je Amerikanka Gertruda Ederli (Gertrude Ederle) prvažena koja je 1926. preplivala Lamanš. 


2004 - Filipine je pogodila snažna oluja tokom koje je sravnjeno tri obalska grada. U višednevnim vremenskim nepogodama poginulo je preko 840 osoba, a više od 750 se vodi kao nestalo. 


2005 - Džon (John) Sentamu, poreklom iz Ugande, jedan od lidera kampanje za borbu protiv rasizma, formalno je inaugurisan kao prvi britanski nadbiskup crnac. On je položio zakletvu kao 97. nadbiskup od Jorka, što je druga najviša pozicija u engleskoj crkvi. 


2006 - Haški tribunal osudio je bivšeg generala VRS Stanislava Galića na doživotni zatvor zbog kampanje artiljeriskih i snajperskih napada na Sarajevo 1992-1994. godine. To je prva takva presuda u istoriji Tribunala. 


2009 - Savet ministara EU usvojio je odluku kojom se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonijd od 19. decembra 2009. ukidaju vize za putovanja u zemlje EU, osim za Veliku Britaniju i Irsku. 


2009 - Umro je književnik i akademik Milorad Pavić koji jesvetsku slavu stekao romanom "Hazarski rečnik".

уторак, 29. новембар 2011.

JERKOV: KAMPANJA ĆE BITI POPRILIČNO ŽESTOKA


     BEOGRAD – Narodna poslanica Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandra Jerkov izjavila je danas da očekuje da će predstojeća predizborna kampanja biti "poprilično žestoka", a da od svesti onih koji budu učestvovali u kampanji zavisi da li će biti i "prljava". 
Aleksandra Jerkov
     – Ono što smo imali do sada priliku da vidimo ide u prilog tome da (kampanja) neće biti sasvim korektna – kazala je Jerkova agenciji Beta. Prema njenim rečima, očigledno je da se izbori približavaju i da razlike među strankama koje su bile ostavljene po strani, sada dolaze u prvi plan. 


     – Kad je u pitanju koalicija "Za evropsku Srbiju" to je razumljivo jer kada je formirana imala je cilj, a to su evropske integracije. Nakon 9. decembra to će poglavlje biti zatvoreno i sve razmirice koje su stranke imale među sobom će opet biti aktivirane – istakla je Jerkova. Ona je rekla da će LSV na republičkom nivou izaći u koaliciji, a u Vojvodini samostalno i da će ta stranka voditi kampanju zasnovanu na direktnom kontaktu sa građanima i na rešavanju svakodnevnih problema.
(BILSV, 28.11.2011.)

OSUDA RAZBIJANJA PROZORA NA PROSTORIJAMA SPO


     Novi Sad, 29. novembar - Liga socijaldemokrata Vojvodine najoštrije osuđuje razbijanje prozora na prostorijama Srpskog pokreta obnove u Futogu.
lsv
     Činjenica da je cigla kojom je prozor razbijen bila umotana u plakat "Preokreta" predstavlja pokušaj da se uplaše ljudi koji drugačije misle i govore.


     Sada je potrebno da počinioci budu što pre pronađeni i primerno sankcionisani kako bi se sprečilo da ovakvih primera bude više. Tim pre, jer je dve večeri ranije, na odboru LSV u Sremskim Karlovcima skinuta tabla sa nazivom stranke.


     Devedesete godine prošlog veka nas uče da, ako danas ne sprečimo one koji noću bacaju cigle kroz prozor, crtaju grafite sa likom Ratka Mladića ili na drugi način šire mržnju, sutra sigurno možemo očekivati mnogo toga mračnijeg i goreg.
Biro za informisanje 
Lige socijaldemokrata Vojvodine

KOSTREŠ: NEĆE BITI REFERENDUMA U VOJVODINI

     Razlika između toga šta govori bivši ministar i profesor FPN-a Dragan Veselinov i Lige socijaldemokrata Vojvodine nije u tome kako Vojvodina treba da izgleda, već je u tome što se LSV zalaže da pitanje autonomije Vojvodine bude rešeno kroz transformaciju državnog uređenja Republike Srbije, objašnjava za današnju Politiku zamenik predsednika LSV Bojan Kostreš.
Bojan Kostreš
     - Za razliku od nas, Veselinov traži da se pitanje Vojvodine reši na referendumu građana Vojvodine što je unilateralna aktivnost koja će dodatno traumatizovati i destabilizovati političku scenu u Srbiji - dodaje Kostreš. Na pitanje da li je LSV odustala od programskog dokumenta "Vojvodina republika" Kostreš odgovara:


     - Nikada ne odustajemo. Ali pročitajte taj dokument pa ćete videti da mi jesmo za to da Vojvodina dobije zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ali da se prethodno reši pitanje regionalizacije cele Srbije, odnosno transformacija postojećeg državnog uređenja Republike Srbije, a nikako da se pitanje Vojvodine rešava separatno.


     Posle niza neuspelih pokušaja decentralizacije, da li smatrate da je pitanje autonomije iscrpljeno?
     Ne bih se složio sa tim jer se može uraditi puno stvari i u postojećem ustavnom okviru, a još više reformom Ustava do koje će morati doći ako Srbija želi dalji nastavak evropskih integracija. Mislim da je autonomija Vojvodine bazirana na evropskim standardima, ali i na stečenim pravima, pravi okvir u kome treba tražiti budući položaj Vojvodine u okviru Republike Srbije. Činjenica da ni po sadašnjem Ustavu njene nadležnosti nisu dovoljno artikulisane ne znači da treba da odustanemo od toga nego naprotiv.


     Kao bivši predsednik skupštine APV, kako komentarišete poziv Dragana Veselinova da se hitno raspiše referendum o tome da li Vojvodina treba da bude republika? 
     Niko neće ponuditi referendum sa tim pitanjem. S obzirom na to da to uopšte nije realno, ne želim o tome da govorim.


     A da li delite uverenje Dragana Veselinova da bi na takvom referendumu 50 odsto Srba glasalo da Vojvodina dobije nezavisnost?
     Ne znam za taj podatak kojim barata Veselinov, ali me to ne bi iznenadilo ukoliko se nastavi ovakva hajka na autonomiju Vojvodine. Sada imate situaciju da Ustavnom sudu ne smetaju klerofašističke bande koje terorišu građane Srbije, a otvara se pitanje ustavnosti Statuta i postavlja se pitanje da li Vojvodini uopšte treba autonomija. Takvo ponašanje može izazvati ozbiljan revolt velikog broja građanki i građana Vojvodine i dovesti ih da razmišljaju o tome da autonomija Vojvodine nije pravi okvir za konzumiranje njihovih prava.
(BILSV, 29.11.2011.)

DRAŠKOVIĆ: SRBI NAPUSTITE BARIKADE


     Srbi moraju da napuste barikade na Kosovu, pre nego što se desi neka nesreća. Mi nemamo vlast na Kosovu, i jedini izlaz je člansto u EU, kaže Vuk Drašković.
     "Ja molim Srbe da napuste barikade, da ne izazivaju nesreću, nema tamo jednog srpskog vojnika, nema vlasti Srbije“, kaže Drašković.


     Lider SPO je u emisiji Hoću da znam na B92 rekao da se Srbiji "prosipaju laži da Srbija ima suverenitet i da čuva Kosovo i da je to crvena linija srpske politike".


     "Kosovo i balvani su najveće poniženje koje je Kosovo doživelo", smatra Drašković. 


     Drašković kaže da postoji zabluda da je predsednik Boris Tadić kriv za gubitak Kosova, i za gubitak suvereniteta Kosova, i da ono nije izgubljeno nego da on "neće da ga brani". 


     "Ono što piše u našem Ustavu, da mi imamo punu vlast nad Kosovom, i stvarnost na Kosovu ne govore jedno sa drugim. Imamo dva izbora ili da stvarnost uskladimo sa Ustavom, a to je da pošaljemo sa vojskom i stupimo u rat sa Albanicima, i druga je mogućnost da kažemo da mi taj rat ne možemo, jer bi nam postradalo svo stanovništvo na Kosovu", kaže Drašković. 


     Lider SPO navodi da on zagovara ideju Srbije u Evropi, i najviših standarda za Srbe na Kosovu, zaštita prava i baštine za Srbe. 


     "Okrenimo se članstvu EU i maksimalnoj zaštiti svog naroda na Kosovu, da Ahtisarijev plan bude osnov pregovora, sa tim da se dobije poseban status za sever. Taj status za sever je već poseban po Ahtisarijevom planu", kaže Drašković. 


     On kaže da je naš narod žrtva "bezočnih laži" osoba koje su na vlasti. 


     "Zašto se ne objavi ono što je potpisano u Kumanovskom sporazumu. Ne daj bože da KFOR sprovede samo deo onoga što je potpisano. To su strašna ovlašćenja“, kaže Drašković. 


     Lider SPO se prisetio i 1998. godine, neposredno pred NATO bombardovanje. 


     "Znao sam šta se sprema Kosovu i ko mu sprema, tadašnji režim, da Kosovo bude žrtveni jarac da ostanu na vlasti. I imao sam tada ideju i strašnu želju da ne preživim gubitak Kosova i krvave planove Miloševića", kaže Drašković. 


     On je ponovio da je posle razgovora u Rambujeu, pred Miloševića stavio plan koji bi obećao suverenitet Kosova uz veliki stepen autonomije Albanaca. Prema rečima Draškovića, on je to odbio. 


     "Odgovorio mi je sledeće: Mnogo si vezan za to Kosovo. Kako ne shvataš da je to kamen oko vrata Srbije, i da mi to moramo da otkačimo. To mora da ode. Ali, evo prilike da ode, odbićemo svaku ponudu u Rambujeu, i isprovociraćemo NATO da nam bombarduje Kosovo" , tvrdi Drašković. 


     Drašković se osvrnuo i na komentar premijera Ivice Dačića da će Srbija ako treba i ratovati za Kosovo.


     "Strašno je kada zamenik premijera priča o ratu“, rekao je Drašković, i dodao da je to izjavio zbog političkih poena.

DANAS BIVŠI PRAZNIK BIVŠE REPUBLIKE


     29. novembar slavljen je gotovo šest decenija kao državni praznik SFRJ, a zvanično je ukinut posle više od deset godina od raspada te zajednice - novembra 2002.
     Taj datum je ušao u istoriju 29. novembra 1943. godine, kada je održano Drugo zasedanje AVNOJ-a u Jajcu, na kome je doneta odluka o federalnom ustrojstvu Jugoslavije, a kraljevskoj vladi zbranjen povratak u zemlju.


     AVNOJ je tada proglašen za vrhovno zakonodavno i izvršno državno telo koje je donelo istorijske odluke o uređenju Jugoslavije. Tim odlukama ustavnog karaktera izgrađeni su vrhovni državni organi nove Jugoslavije, pa je zbog toga taj datum zapisan kao dan stvaranja nove Jugoslavije. 


     Posle završetka rata, od 1945. godine, 29. novembar se slavio kao dan Republike i bio jedan od najvećih praznika u nekadašnjoj SFRJ. 


     Prema tadašnjem Zakonu o državnim praznicima proslavljao se dva neradna dana, uz svečane akademije u glavnim gradovima republika bivše države, počasne plotune, a 1964. ustanovljena je i nagrada AVNOJ. Đaci prvaci su dobijali crvene pionirske marame, deljena su razna ordenja. 


     Poslednji put ovaj praznik obeležen je u Srbiji 2001., jer ga je Savezna skupština zvanično ukinula tek sredinom novembra sledeće godine. Do 1997. godine 29. novembar je slavljen kao dan sećanja na Drugo zasedanje AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika. Ta zamena nastala je kao izraz kritike da je SRJ nastavila da obeležava praznik nepostojeće države - federacije šest republika - koja se raspala 1991. 


     U ranijem periodu, Srbija je, inače, predstavljala svojevrstan presedan u obeležavanju praznika, koji su morali da nestanu posle raspada jugoslovenske države i zajednice sa Crnom Gorom. 


     Tek pre mesec dana Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o državnim praznicima, čime je prestao da važi Zakon o državnim praznicima SRJ, a time zvanično i 27. april, koji se uprkos raspadu i te zajednice (februar 2003) u Srbiji obeležavao sve do prošle godine. 


     Kao dan državnosti SRJ uveden je 27. april, kada je 1992. godine, proglašen ustav nove države, poznat kao "žabljački". 


     Crna Gora je mnogo pre Srbije prestala da obeležava oba praznika vezana za zajedničku državu, koja je prestala da postoji maja prošle godine. 


     Najnovijim zakonskim izmenama iz ove godine praznici u Srbiji posle prestanka državne zajednice, postali su Nova godina, Praznik rada, Dan pobede. 


     Srbija je Zakonom o državim praznicima utvrdila da će se kao Dan državnosti praznovati 15. februar - Sretenje, kada je 1804. počelo stvaranje moderne srpske države. Zakonom se predviđa slavljenje verskih praznika Božića, Uskrsa i prvog dana krsne slave, a pravo da obeležavaju svoje praznike imaju i pripadnici drugih verskih zajednica.

DISKRIMINACIJA SVEPRISUTNA U SRBIJI


     Više od polovine građana Srbije smatra da je diskriminacija veoma prisutna i da prepreku ne predstavlja čak ni zakon protiv diskriminacije koji je usvojen.
     U Srbiji su najugroženiji Romi, zatim starije osobe, žene, seksualne manjine. Osman Balić iz nevladine organizacije Yurom kaže da su Romi od kad postoje izloženi diskriminaciji, ali da se onima koji je nanose ta diskriminacija vraća, a pogotovo društvu u celini.


     Balić je upozorio da bi na predstojećim izborima u Srbiji, baš kao i u Rumuniji i Bugarskoj, mogla da se upotrebi strategija "Napadni Rome i dobiješ izbore". Balić je kritikovao gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa jer je akciju iseljavanja Roma ispod beogradskog mosta Gazela iskoristio za, kako je naveo, sticanje političkih poena i popularnosti. 
     "Tačno je da je trebalo raseliti Rome, ali nije Đilasov posao da se slika sa njima i deli im lekcije kako treba da vole decu kad postoje stručne službe koje se time bave", rekao je Balić. 


     I dok građani Srbije u istraživanjima ne misle da su netolerantni, jedan od izgovora za takvu vrstu ponašanja je i ekonomska kriza. Pisac Marko Vidojković kaže da to nije razlog za diskriminaciju i nasilje. 


     Sa druge strane, vlada i političke stranke su odgovorne za širenje diskriminacije, jer imaju politički uticaj i mogućnost da kreiraju javno mnenje, smatra komesar za ljudska prava Liberalno demokratske partije Marko Karadžić. 


     Karadžić je istakao da su šovinistički stavovi mladih posledica obrazovnog sistema i lošeg sistema vrednosti u društvu. 


     Verski analitičar Živica Tucić kaže da je vrlo teško stvoriti tolerantno društvo, jer to zavisi i od roditelja, škole, ali i medija. Ali hrišćanstvo i 10 zapovesti nude vrednosti koje su opstale milenijumima.


     Tucić je ukazao da je veliki problem što država nema nikakav uvid u sadržaj časova veronauke. 


     "Ako dete pita veroučitelja šta su to baptisti, postoji opasnost da on kaže da su to otpadnici i jeres i da se njima ne treba družiti", upozorio je Tucić. 


     Iako je bilo najavljeno učešće člana Upravnog odbora "Dveri srpskih" Vladana Glišića, on je otkazao učešće dva sata pre početka debate. Skup je protekao bez incidenata, a ispred sale u Domu omladine su dežurala dva policajca.

LSV: PROMENE, ALI NE KROZ REFERENDUM


     LSV se zalaže da pitanje autonomije Vojvodine bude rešeno kroz transformaciju državnog uređenja, a ne na referendumu, kaže zamenik predsednika Bojan Kostreš.
Ne dozvoliti političku nestabilnost
     "Niko neće ponuditi referendum sa tim pitanjem. S obzirom na to da to uopšte nije realno, ne želim o tome da govorim", rekao je Kostreš.


     Prema Kostrešu, za razliku od LSV, "Veselinov traži da se pitanje Vojvodine reši na referendumu građana Vojvodine što je unilateralna aktivnost koja će dodatno traumatizovati i destabilizovati političku scenu u Srbiji".


     Na pitanje da li je LSV odustao od programskog dokumenta "Vojvodina republika", Kostreš je odgovorio - "nikada ne odustajemo". 


     "Ali pročitajte taj dokument pa ćete videti da mi jesmo za to da Vojvodina dobije zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, ali da se prethodno reši pitanje regionalizacije cele Srbije, odnosno transformacije postojećeg državnog uredjenja Republike Srbije, a nikako da se pitanje Vojvodine rešava separatno", objasnio je Kostreš. 


     On smatra da je autonomija Vojvodine bazirana na evropskim standardima ali i na stečenim pravima pravi okvir u kome treba tražiti budući položaj Vojvodine u okviru Republike Srbije. 


     "Činjenica da ni po sadašnjem Ustavu njene nadležnosti nisu dovoljno artikulisane ne znači da treba da odustaneme od toga nego naprotiv", kazao je Kostreš. 


     Mediji su ranije preneli da je Veselinov, koji je i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, rekao na tribini nevladine organizacije "Vojvodjanski klub" da bi "Vojvodina trebalo da dobije status republike" i da bi o tome trebalo da se "raspiše referendum".