уторак, 3. јануар 2012.

JOVANOVIĆ: NE TREBA DA IDEALIZUJEMO EVROPU


     Čedomir Jovanović kaže da Srbija ne treba da idealizuje EU, ali ni da odustane od evrointegracija zato što je talac političara koji ne mogu da završe taj posao.
     Sa Evropom ili bez nje, Kosovo će biti problem koji će Beograd i Priština morati da rešavaju u dugom procesu emancipacije međusobnih odnosa, istakao je Jovanović. Po njegovom mišljenju, rešenje je razgraničenje - ali ne fizičko, već razgraničenje odgovornosti između Beograda i Prištine.


     "Nas interesuju granice naše odgovornosti i odgovornosti Prištine. Ko je taj ko je prevashodno odgovoran za život Srba na Kosovu - Beograd, koji nikako osim tog formalnog prava ne može da utiče na kosovski život, ili Priština koja je apsolutno odgovorna, ali bez prava koje joj oduzimamo, pa tako ne mora ni da preuzme odgovornost za sve ono što je na Kosovu loše", ocenio je Jovanović. 


     On je ponovio da LDP nikada nije govorila o priznanju Kosova, a kao najveću grešku koju bi Srbija mogla da načini u ovom trenutku u rešavanju kosovskog problema naveo je da se "kao u Miloševićevo vreme na salveti crta država kao uvod u ratove". 


     "Odnosi Beograda i Prištine moraju i rešavaće se u dugom procesu emancipacije međusobnih odnosa. Na kraju tog procesa će biti naša deca, a ne mi. I oni će biti svesni koliko je zapravo besmisleno sve ono što smo mi morali da preživimo ili sada preživljavamo, jer je očigledno da smo prevashodno upućeni jedni na druge bez obzira da li smo Srbi ili Albanci", ukazao je Jovanović u intervjuu agenciji Tanjug. 


     Upitan o tome šta LDP vidi kao rešenje za sever Kosova čije većinsko srpsko stanovništvo ne želi da se integriše u prištinske institucije, Jovanović je rekao da je to Ahtisarijev plan. 


     Jovanović je istakao da se problem severa Kosova rešava tako što se u Beogradu menja politička klima, odnosno tako što se izbegava "repriza politike iz devedesetih godina, kada su Srbe iz Bosne i Hrvatske gurali u rat". 


     "Zajedničko delovanje sa EU, UN, kosovskim vlastima i Srbima južno od Ibra, organizovanje života na osnovama koje su prihvatljive za većinu na Kosovu, a to je Ahtisarijev plan, koji se može zvati kako god neko želi sada da predloži, može biti polazna osnova u procesu koji će dugo trajati", istakao je lider LDP. 


     "To je recept za sever Kosova, a svakako ne barikade, Srbi odvojeni barikadama sa jedne i druge strane i sever Kosova pritisnut blokadom ostatka Kosova i same Srbije, to nije recept", naglasio je Jovanović. 


     On je dodao i da Srbija mora da izvede Srbe sa severa Kosova iz 1999. godine, jer su, kako je ocenio, oni i dalje taoci beogradske politike - politike koja je nastavila da postoji nakon Miloševićeve epohe. 


     "Oni su taoci orbite u čijem se središtu nalazi fraza 'I Kosovo i EU'. Ti ljudi danas u Hašimu Tačiju ne vide ono što vide ljudi južno od Ibra, a Srbija ne vidi većinu Srba južno od Ibra zbog nesrećne manjine koja se stalno potpiruje iz Beograda", smatra Jovanović. 


     Važno je da se razgovara sa Tačijem, dodao je Jovanović i istakao da bi Srbija trebalo da se zapita da li je svrsishodno da i dalje insistira na Rezoluciji 1244, kao i da li je problem regionalnog predstavljanja razlog da se osudi na samoizolaciju. 


     "Srbija nema šta da traži u 21. veku ukoliko svoju budućnost gradi na Rezoluciji kojom je Milošević šminkao kapitulaciju 1999. godine. Rezolucija 1244 je sporazum iz Rambujea, koji nismo prihvatili, pa smo zbog toga bombardovani da bi na kraju on dobio drugo ime", ocenio je Jovanović i dodao da se mora shvatiti značaj razgovora sa Tačijem, bez obzira na ono što piše na njegovoj vizit karti. 


     Srbija mora da se oslobodi bespotrebnog balasta, dodao je i istakao da je takav balast "teatralnost koja proizilazi iz ideje da bismo razgovorom sa Tačijem praktično priznali nezavisnost Kosova". 


     "Međunarodno pravo je vrlo jasno i uprkos toj simbolici koje smo i mi svesni ništa se u međunardnom pravu neće promeniti u odnosu Srbije ili Beograda prema Prištini ukoliko se Tači pojavi na nekom sastanku zajedno sa Tadićem bez obzira na ono što piše na tabli pored njegovog imena", zaključio je Jovanović. 


     Prema Jovanovićevim rečima, Kosovo će, bez obzira na integracije Srbije u EU, ostati problem. 


     "Zbog toga bez kompromisa treba utvrditi Evropu kao orijentir, a modernu demokratsku Srbiju kao cilj političkog posla u Srbiji u 2012. godini. Sa ili bez Evrope u Beogradu, Kosovo će biti problem", zaključio je Jovanović.

DRAŠKOVIĆ: STATUS KANDIDATA - ZNAK MILOSTINJE


     Vuk Drašković smatra da će Srbija teško doći do statusa kandidata organizovanom kampanjom protiv EU i parolama da ne želi da menja gubitničku kosovsku politiku.
     "Čak i ako dobijemo status kandidata bio bi to neki znak milostinje od strane EU, a to nam ništa ne znači bez korenitog preokreta državne politike", rekao je Drašković. On kaže da Srbija treba da odustane od "vezivanja" za Rezoluciju 1244 i da treba da se pozove na nestatusni deo Ahtisarijevog plana kao najbolju i "jedino realnu" mogućnost.


     "Vezivanje za Rezoluciju 1244, vezivanje je za poraz i slepu gubitničku politiku. Ono na šta Srbija treba da se pozove i što je najbolja i jedino realna mogućnost jeste nestatusni deo Ahtisarijevog plana. Taj nestatusni deo Ahtisarijevog plana bez formalnog priznavanja kosovske nezavisnosti trebalo bi predložiti kao osnovu za dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje EU", rekao je Drašković. 


     Drašković je rekao da su taj plan prihvatile sve zemlje EU, uključujući i one koje nisu priznale kosovsku nezavisnost, SAD, sve druge članice NATO i generalni sekretar UN, ali je rekao da žali što taj dokument ne može da dobije pečat Saveta bezbednosti UN zbog protivljenja Rusije, koja se sa Srbijom "veže za rezoluciju 1244 koja srpskom narodu na Kosovu ne garantuje praktično ništa". 


     Upitan šta bi bila alternativa prihvatanju nestatusnog dela Ahtisarijevog plana, Drašković je rekao da bi Srbija bila "odbačena od Evrope, sa mogućnošću da za desetak godina i u NATO i u EU bude Kosovo, a da Srbija i dalje bude privezana za jednu mrtvu normu u svome Ustavu i jednu mrtvu rezoluciju Saveta bezbednosti UN". 


     Lider SPO je ocenio da Srbija nije dobar promoter regionalne saradnje, da je tačno da EU Srbiji ispostavlja uslove koje nije upućivala drugim zemljama kandidatima, ali da to nije "nepravedno". 


     "U ratovima u kojima je ubijena Jugoslavija, Srbija je bila upletena u tri velika i krvava rata Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Po tome smo veliki izuzetak i ti dodatni uslovi vezani su za ovaj izuzetak i od nas se sa pravom zahteva da ne nastavljamo neprijateljstva nego da neprijateljstva gasimo prijateljstvom. Od nas se traži da budemo promoter evropskih načela pomirenja i regionalne saradnje, jer naprosto to su temelji na kojima počiva EU", rekao je predsednik SPO u intervjuu za agenciju Beta.


     Drašković je dodao da "nije patriotizam podsticati mržnju Srba na Kosovu i Metohiji protiv albanske većine na Kosovu i Metohiji", kao i da je politika prijateljstva između Beograda i Prištine, politika ekonomske, kulturne, trgovinske i svake druge saradnje "zapravo najbolja zaštita srpskog naroda na Kosovu i Metohiji". 


     Na pitanje o padu evroentuzijazma u Srbiji, Drašković je ocenio da je to posledica "državne propagande i kampanje" koja je usledila posle 9. decembra i odluke lidera EU da za mart odlože davanje kandidature Srbiji. 


     "Do 9. decembra u podne Evropa je bila idealno mesto, kojem smo težili, da bi nakon vesti da nismo dobili status kandidata istog dana krenula kampanja da ta Evropa više zapravo i nije Evropa, nego je to nemački Rajh i da nas je isti istorijski neprijatelj doveo u poziciju u kojoj smo bili 1914. i 1941. godine i da je nacionalna obaveza da odgovorimo tvrdo, žestoko kao što smo odgovorili onda", rekao je Drašković. 


     Istovremeno, dodao je on, lansirana je priča o pomeranju "nekakvih tektonskih ploča na planeti uz optimističko radovanje da će u tom sudaranju Amerika propasti, da će se EU raspasti i da će dramatično da se zatrese Balkan i da je u tom haosu koji čekamo velika šansa Srbije. "To su opasne stvari", rekao je predsednik SPO. 


Prema njegovim rečima, Nemačka je za poslednjih desetak godina nekoliko milijardi evra donacija uputila ovom narodu, ali je to "sada potpuno zaboravljeno, a u prvi plan su istaknuta ćebad, nekakve konzerve i jedna ikona koja je stigla iz Rusije, da bi se Rusija tim darom promovisala u velikog darodavca i dodatno podstakla strasti jednog dela naroda protiv neprijateljske Evrope". 


     Ocenjujući to kao "politiku slepe ulice, koja će nas skupo koštati", Drašković je izrazio nadu da će građani na predstojećim izborima biti u prilici da "saznaju istinu" i da će posle tih izbora evroentuzijazam biti u porastu, a "istinske proevropske snage" doći u poziciju da određuju državnu strategiju.

JOVO KAPIČIĆ NAPUŠTA SRBIJU


     Nakon što je pretučen u centru Beogardu, bivši general Udbe i narodni heroj Jovo Kapičić odlučio je da napusti Srbiju i da se vrati u rodnu Crnu Goru.
     Jovo Kapičić koji ima 92 godine nastaviće da živi u Crnoj Gori zato što je, kako smatra, u većem delu srpske javnosti prokazan, kako zbog uloge u hapšenju četničkog vođe Draže Mihailovića, tako i zbog zalaganja za crnogorsku nezavisnost, i liberalnih i antinacionalističkih stavova.


     Jovo Kapičić je za Radio Slobodna Evropa rekao da odlazi iz Srbije jer ovde više nema šta da traži. 


     "Imam nameru da se sklonim dolje u taj moj crnogorski kraj da ne dobijam više batine. Moram još malo ovde da se održim zbog lekara koji će me dovesti do normale i idem da živim još ovo malo godina koje su mi ostale, iako sam u Beogradu bio 74 godine, i borio se za taj grad i ovaj narod", izjavio je Kapičić.


     Jovo Kapičić napadnut je 12. decembra u centru Beograda zbog kako smatra političkih i istorijskih razloga. 


     "Čak i da pronađu toga koji me je napao, nije on to uradio zato što mene voli ili mrzi. On je to uradio zato što se u Skupštini Srbije i u svim medijima Jovo Kapičić proglašava čovekom koji je neprijatelj srpskoga naroda. E, onda on tu nađe povod da se zadovolji kao neki srpski patriota, a zapravo je običan uličar. Eto to su te stvari koje meni govore – nemaš ti tu šta da radiš", rekao je Kapičić za RSE.


     Ovaj nekadašnji general Udbe, koordinator hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića i upravnik logora na Golom otoku u politički život vratio se nedavno nakon što se pojavio na glavnom odboru LDPa i nakon što je objavljena knjiga njegovih ispovesti o Golom otoku. 

NA DANAŠNJI DAN 3. JANUAR


ITALIJANSKI REŽISER
SERĐO LEONE

106. p. n. e. - Rođen je rimski govornik, pisac, filozof i političar Marko Tulije Ciceron, najveći stilista rimske literature. Bio je republikanac, protivnik Julija Cezara i Marka Antonija. Za konzula je izabran 63. pre n.e. Otkrio je i razobličio Katilininu zaveru. Bio je to pokušaj da se republika zameni ličnom vladom, nekom vrstom diktature (prema antičkoj terminologiji - tiranide). Posle ubistva Cezara 44. pre n.e. uhapšen je zbog serije napada na Antonija (14 beseda - "Filipika") i ubijen je 43. pre n.e. Njegova misao izrečena u delu "O dužnostima": "Summum ius summa iniuria" ("Najviše pravo najviša nepravda" - previše revnosna primena zakona može biti izrazita nepravda) tipičan je izraz njegovog intelektualnog sklopa. Ostala dela: "Besede", "O besedniku", "Rasprave u Tuskulu", "O starosti", "O prijateljstvu", "O krajnostima dobra i zla", "O prirodi bogova", besede "Protiv Katiline". 


1815. - Austrija, Britanija i Francuska su stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije. 


1868. - U Japanu je ukinut šogunat - na osnovu kojeg je od 1192. neformalno sputana carska vlast, dok su zemljom vladali predstavnici najviše aristokratije. Kraj šogunata imao je značaj neke vrste buržoaske revolucije - ukinute su mnoge feudalne privilegije, modernizovana je vojska, reformisano školstvo i uspostavljene su institucije po zapadnom uzoru, što je omogućilo neverovatan uspon Japana. 


1875. - Umro je francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanas Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" je posle njegove smrti nastavila izdavanje enciklopedijskih i uopšte leksikografskih dela. 


1883. - Rođen je engleski državnik Klement Ričard Atli, laburistički premijer od 1945. do 1951, tokom čije vlasti je Velika Britanija priznala nezavisnost Indije 1947. (kao i Burme 1948. i još nekih bivših kolonija). Dela: "Laburistička partija u perspektivi", "Dvanaest godina kasnije", autobiografija "Kako se to zbilo". 


1892. - Rođen je engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog (staroengleskog) i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svet (i jezik), služeći se prozom u kojoj se osećaju uzori nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala dela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog". 


1904. - Rođen je srpski pisac, likovni i književni kritičar, jevrejskog porekla, Oto Bihalji Merin. Sa bratom Pavlom 1928. osnovao je izdavačku kuću "Nolit" (Nova literatura). Uređivao je i književno-politički časopis "Nova literatura". Zbog političkih razloga emigrirao je i u Nemačkoj je uređivao komunistički književni časopis "Linkskurve". U Parizu je 1933. osnovao "Institut za borbu protiv fašizma". Od 1936. u Španiji se borio na strani republikanaca protiv snaga generala Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Dela: roman "Doviđenja u oktobru", eseji i umetnička kritika "Osvajanje neba", "Misli i boje", "Susreti sa mojim vremenom", "Jugoslovenska skulptura XX veka", "Graditelji moderne misli", "Naivna slika sveta", "Prodori moderne umetnosti", "Kraj umetnosti u doba nauke?", "Maske sveta", "Re-vizija umetnosti", "Modern German art", "Goja i mi", "Kapričosi", "Užasi rata", "Anri Ruso, život i delo" (sa suprugom Lizom), monografije "Krsto Hegedušić", "Gabrijel Stupica", "Bogosav Živković", "Vangel Naumovski", delo o Španskom građanskom ratu "Španija između smrti i rađanja". 


1924. - Engleski egiptolog Hauard Karter pronašao je u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag faraona Tutankamona. 


1926. - Umro je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu" u kojem je ismejao opšte prilike u Austro-Ugarskoj kao i besmisao, brutalnost i ludilo rata. Švejk je lik čoveka iz naroda u kojem se pod maskom naivčine krije neka vrsta narodne mudrosti. 


1926. - Grčki general Teodoros Pangalos proglasio je sebe zvanično diktatorom Grčke, pola godine pošto je pučem preuzeo vlast. Zbačen je u avgustu 1926. 


1929. - Rođen je italijanski filmski režiser Serđo Leone, tvorac "špageti vesterna". Filmovi: "Kolos sa Rodosa", "Za šaku dolara", "Dobar, loš, zao", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi". 


1931. - Umro je francuski maršal Žofr Žozef Žak, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen je sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916. 


1942. - U Norveškoj je u Drugom svetskom ratu Nemačka osnovala 23 koncentraciona logora kroz koje je prošlo i više od 4.500 Srba. Najozlogašeniji su bili Bejsfort, Botn, Erlandet, Falstad, Korgan, Osen, u koje su ljude najviše upućivali iz logora na Starom sajmištu u Beogradu. Do aprila 1943. deportovano ih je 4.680, od kojih je više od 3.000 ubijeno. Logoraše je pomagao norveški pokret otpora. 


1942. - Tokom Drugog svetskog rata hrvatski nacisti - ustaše - su na planini Papuk, u zapadnoj Slavoniji, uništile (i prethodno opljačkale) sva srpska sela. Tom prilikom većina srpskih civila je zverski ubijena. 


1942. - Nemački zapovednik za Srbiju objavio je u Drugom svetskom ratu naredbu kojom je, pod pretnjom smrću, zabranjeno skrivanje Jevreja i čuvanje jevrejskih stvari, novca i vrednosnih papira. Mnogi Srbi su, ipak, rizikovali život i stotine Jevreja je spaseno, a Srpska crkva, pa i administracija su izdavali lažna dokumenta sa ciljem da ti ljudi budu spaseni. 


1945. - U Ardenima je propao poslednji pokušaj nemačkog vođe Adolfa Hitlera da izmeni ishod Drugog svetskog rata, pošto su savezničke armije generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija u kontraofanzivi zahvatile u klešta nacističke divizije nanevši im teške gubitke. 


1961. - SAD su prekinule diplomatske odnose sa Kubom. 


1970. - U Brazavilu je usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil (negdašnji Francuski Kongo) proglašen Narodnom Republikom Kongo. 


1977. - Međunarodni monetarni fond odobrio je do tada najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji te organizacije - Velika Britanija dobila je četiri milijarde dolara radi podrške njenoj valuti. 


1990. - Panamski general Manuel Antonio Norijega, bivši američki štićenik, predao se okupatorskim trupama SAD i deportovan je na Floridu, gde mu je potom suđeno. 


1990. - Na jugu Pakistana poginulo je 307 ljudi pošto je ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza. 


1993. - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali su sporazum o svodjenju nuklearnog potencijala na trećinu. 


1994. - Prilikom pada ruskog putničkog aviona tipa "Tupoljev-154" u Sibiru, poginule su ukupno 124 osobe. 


1999. - Predsednik Sadam Husein odbacio je zone zabranjenog leta koje su iznad severa i juga Iraka uspostavile zapadne zemlje, istakavši da će im se irački narod hrabro suprotstaviti. 


2000. - Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ubedljivo je pobedila koalicija levog centra (Socijaldemokratska partija i Hrvatska socijalno-liberalna stranka), čime je okončana devetogodišnja vladavina Hrvatske demokratske zajednice. 


2004. - Pad u Crveno more egipatskog "Boinga 737", neposredno po uzletanju sa aerodroma u Šarm el Šeiku, nije preživeo niko od 148 ljudi u letilici, mahom francuskih turista. 


2004. - Posle sedam meseci putovanja, na Mars se spustio američki "marsohod", robot "Spirit", sa zadatkom da tokom tri meseca analizira stene i tlo na toj planeti. 


2006. - Umro je Italijan Urbano Lazaro, koji je 26. aprila 1945. godine, kao pripadnik partizanske brigade "Garibaldi" identifikovao i uhapsio fašističkog diktatora Benita Musolinija. 


2006. - Francuska vlada ukinula je vanredno stanje, uvedeno u novembru 2005. zbog nemira u siromašnim predgrađima Pariza i drugih francuskih gradova u kojima je zapaljeno oko 200 javnih ustanova, kao i 10.000 vozila. Povod za nerede bila je smrt dvojice dečaka afričkog porekla, koji su nastradali od udara struje u trafo-stanici, gde su se sakrili verujući da je za njima policijska potera.

понедељак, 2. јануар 2012.

NA DANAŠNJI DAN 2. JANUAR


LJUBINKA BOBIĆ

1492 - Španija je, pod kraljem Ferdinandom Aragonskim, preuzela od Mavara grad Granadu, poslednje mavarsko uporište na Pirinejskom poluostrvu. 



1799 - Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte ušle su u Siriju. 


1837 - Rođen je ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Balakirjev, pokretač i idejni vođa kompozitorske grupe Balakirjevljev kružok ili "Velika petorica", koju su još činili Kjuj, Musorgski, Rimski-Korsakov i Borodin. U muzička dela unosio je elemente ruskog i orijentalnog folklora ("Rusija", "Tamara"). 


1839 - Francuski pronalazač i začetnik fotografije Luj Dager snimio je prvu fotografiju Meseca. 


1898 - Rođena je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica Narodnog pozorišta u Beogradu od 1920. Tokom duge karijere tumačila je najrazličitije likove, a nenadmašnom se smatra njena interpretacija Živke u komediji "Gospođa ministarka" Branislava Nušića. 


1905 - Rusija je u rusko-japanskom ratu prinuđena da Japanu preda lučki grad Port Artur. Japanci su zarobili rusku flotu u luci tako što su potopili trgovačke brodove i zatvorili ulaz u luku. 


1915 - Okončana je petodnevna bitka kod Sarikamisa u Prvom svetskom ratu tokom koje je ruska vojska nanela težak poraz vojsci Ahmet Paše. Turci su izgubili 77.000 od 95.000 vojnika. 


1918 - Umro je francuski pisac Edmon Rostan, koji je u jeku naturalizma oživeo romantični teatar i pokušao da mu vrati stari sjaj. Njegov "Sirano de Beržerak" (1897) osvojio je tadašnju publiku i održao se na pozorišnim repertoarima do danas. 


1920 - Rođen je Isak Asimov (Isaac), američki pisacnaučno-fantastične proze. Ciklusom pripovedaka o robotima "Ja, robot" i nizom knjiga iz serijala "Zadužbina" ("Foundation") značajno je uticao na razvoj naučne fantastike kao književnog žanra. 


1942 - Japanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu. 


1943 - Odstupajući pred sovjetskom Crvenom armijom, Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli povlačenje sa Kavkaza. 


1955 - U Panami je ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon (Jose). Nasledio ga je prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado koji je bio na vlasti manje od dve sedmice. Oboren je pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen predsednik Remon. 


1959 - Lansiran je prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska "Luna I" bez ljudske posade. 


1971 - Na fudbalskom stadionu "Ajbroks park" u Glazgovu poginulo je 66 navijača kada se, tokom utakmice Seltika i Rendžersa, srušio deo tribine. 


1980 - U Velikoj Britaniji počeo je štrajk radnika učeličanama, prvi od 1926. Štrajk je prekinut 2. aprila.


1992 - Predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman prihvatili su Sporazum o planu mirovnih operacija u Jugoslaviji (Vensov plan) kojim je prediviđena demilitarizacija zona u Hrvatskoj zahvaćenih ratom, povlačenje Jugoslovenske narodne armije iz tih oblasti i stavljanje tih zona pod zaštitu UN (United Nations Protected Areas); vojni komandanti u Hrvatskoj prihvatili su prekid vatre radi raspoređivanja 10.000 pripadnika mirovnih snaga UN. 


1994 - Više od 70 ljudi je poginulo i najmanje 670 ranjeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu. 


1995 - Bivši predsednik Somalije Mohamed Sijad Bare, koji je na vlast došao pučem 1969. i na isti način zbačen 1991, umro je u izbeglištvu u Nigeriji. 


1998 - Vlasti Nigera uhapsile su bivšeg premijera Hamu Amadua, pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen šef države Ibrahim Bare Mainasara. 


2002 - Peronista Eduardo Dualde postao je novi predsednik Argentine preuzevši težak zadatak da izvuče zemlju iz najveće ekonomske i finansijske krize u istoriji zemlje. To je bio peti izbor predsednika države u periodu od dve nedelje. 


2003 - Komitet za zaštitu novinara (CPJ) objavio je da je uprethodnoj godini u svetu ubijeno 19 novinara, što je najmanji broj od 1985. godine, od kada se beleže njihova stradanja. 


2007 - Preminuo je bivši gradonačelnik Jerusalima Teodor "Tedi" Kolek, koji se neumorno zalagao za koegzistenciju Jevreja i palestinaca. Od 1965. kada je izabran, bio je gradonačelnik Jerusalima 28 godina. 


2011 - Posle 18 godina Mostar je ponovo postao sedište Zahumsko-hercegovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve. Mostar je bio sedište te eparhije od 18. veka do rata u Bosni i Hercegovini 1992. kada je sedište izmešteno u Trebinje.

недеља, 1. јануар 2012.

U 2012. DESET NERADNIH DANA


     Srbiji će se od ove godine Sretenje - Dan državnosti, praznovati dva dana, a obelećavaće se i tri nova praznika.


     Državni praznik Sretenje praznovaće se 15. i 16. februara, umesto samo jedan dan kao što je bilo ranije.


     U Srbiji će se obeležavati tri nova praznika - Dan primirja u Prvom svetskom ratu, Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu i Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i druge žrtve fašizma u Drugom svetskom ratu. 


     Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i druge žrtve fašizma u Drugom svetskom ratu obeležavaće se 22. aprila. 


     Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu obeležavaće se radno 21. oktobra, kao spomen na stradanje u Kragujevcu 1941. i širom Srbije kad su nemačke okupacione snage izvršile masovni zločin nad civilima. 


     Dan primirja u Prvom svetskom ratu neradno će se obeležavati 11. novembra, u spomen na sve nevino stradale od 1914. do 1918. godine. 


     U Srbiji su državni praznici i Nova godina, 1. i 2. januar, Praznik rada koji se obeležava 1. i 2. maja, kao i Dan pobede 9. maj. 


     Neradni dani su i Božić 7. januar i Uskršnji praznici počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Uskrsa. 


     Radno se praznuju Sveti Sava 27. januara i Vidovdan 28. juna. 


     Od ove godine u Srbiji će biti ukupno deset neradnih dana godišnje za praznike, umesto osam kao što je do sada bilo.

NA DANAŠNJI DAN 1. JANUAR


LUIS INASIO LULA DA SILVA,
PRVI BRAZILSKI PREDSEDNIK
IZ RADNIČKE KLASE

45. p.n.e. - Stupio je na snagu novi, Julijanski kalendar, kojim je Gaj Julije Cezar, prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena, reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio 1. januar umesto 1. marta. Papa Grgur XIII je reformisao taj kalendar 1582, što je najveći broj zemalja prihvatio, dok su Julijanski zadržale srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve. 



1502 - Portugalski moreplovci uplovili su u zaliv Guanabara i nazvali to mesto Rio de Žaneiro (Januarska reka). Grad koji je potom nastao bio je prestonica Brazila od 1763. do 1960, kada je za glavni grad određena novoizgrađena Brazilija. 


1526 - Hrvatsko plemstvo je na saboru u gradu Cetinu izabralo za kralja Ferdinanda Habsburga, nadajući se da će im nadvojvoda Ferdinand obezbediti bolju odbranu od Turaka nego erdeljski knez Ivan Zapolja. Hrvatska je postala deo Habsburške monarhije. 


1801 - Stupio je na snagu akt o ujedinjenju Velike Britanije i Irske, čime je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo. 


1803 - Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo. 


1823 - Rođen je mađarski pesnik Šandor Petefi, jedan od vođa nacionalnog pokreta 1948. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom XIX veka. Njegova poezija je imala veliki uticaj na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja. Poginuo je 1849. u bici kod Šegešvara ("Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš"). 


1833 - Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Foklandskim ostrvima u Atlantiku, koja su pre toga bila pod španskom kolonijalnom vlašću. 


1863 - Tokom Američkog građanskog rata predsednik SAD Abraham Linkoln potpisao je Zakon o oslobađanju robova. 


1877 - Britanska kraljica Viktorija I proglašena je caricom Indije. 


1880 - U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere, merna jedinica za dužinu postao je metar i zvanično su prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja. 


1901 - Države Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija su osnovale australijsku zajednicu s Edmundom Bartonom kao prvim premijerom, koja je te godine u statusu dominiona postala član Britanskog komonvelta. 


1915 - Rođen je srpski pisac Branko Chopić, nastavljač tradicije seoske pripovetke srpskog realizma (Kočić, Ćorović, Veselinović). Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije, jedan je od najplodnijih i najpopularnijih jugoslovenskih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. Godine 1984. izvršio je samoubistvo ("Pod Grmečem", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gluvi barut", "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje"). 


1925 - Naziv glavnog grada Norveške Kristijanija (od 1674), promenjen je u Oslo. 


1958 - Stupio je na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija. 


1959 - Posle dvogodišnjeg gerilskog rata na Kubi je preuzeo vlast vođa revolucionarnog pokreta "26. jul" Fidel Kastro, a diktator Fulhesio Batista je pobegao u Dominikansku Republiku. 


1965 - Pod vođstvom lidera pokreta "Al fatah" Jasera Arafata formirana je Palestinska oslobodilačka organizacija. 


1972 - Umro je francuski pevač i glumac Moris Ševalije. Popularni interpretator u operetama i pariskim zabavnim pozorištima najzapaženije uloge na filmu ostvario je u filmskim muzičkim komedijama ("Ljubavna parada", "Vesela udovica", "Žiži"). 


1979 - SAD i Kina su uspostavile diplomatske odnose, 30 godina posle osnivanja Narodne Republike Kine. 


1993 - Radio Televizija Srbije otpustila je više od 1.500 radnika u Beogradu, među kojima je najviše bilo novinara koji su se suprotstavljali ratnoj propagandnoj politici radija i TV, govoru mržnje, nepoštovanju profesionalnog kodeksa i kršenju profesionalnih kriterijuma uređivačke politike. 


1993 - Češka i Slovačka su postale samostalne države, čime je prestala da postoji Čehoslovačka, osnovana 1918. 


1994 - U SR Jugoslaviji rast cena dostigao je fantastičnu cifru od 315.563.558 odsto, cene su se u proseku povećavale 62 odsto dnevno, dva odsto na sat i 0,029 odsto u minuti. 


1995 - U Bosni je stupio na snagu četvoromesečni prekid neprijateljstava postignut uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera. 


1998 - Islamski fundamentalisti su na zapadu Alžira masakrirali više od 400 ljudi, uključujući žene i decu, u najgorem nasilju tokom šestogodišnjeg terora oružanih islamističkih grupa. 


1999 - Zvanično je puštena u promet jedinstvena evropska valuta evro i oko 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Grčka se, kao 12. članica, pridružila 2001, a zamena nacionalnih valuta u evro počela je 1. januara 2002. 


2000 - Velika Britanija je zvanično ukinula stare imperijalne mere, kao što su funta (453,59 grama) i unca (28,35 grama) i uvela evropski merni sistem. 


2001 - U Zagrebu je preminuo Fabijan Šovagović (68) jedan od najvećih glumaca Hrvatske i bivše Jugoslavije. 


2002 - Evro je postao zvanična valuta u 12 zemalja Evropske unije. Britanija, Švedska i Danska su jedine članice EU koje su zadržale svoje nacionalne valute. 


2003 - Policijske snage EU zamenile su u BiH međunarodne policijske snage UN, čime je počela prva zajednička odbrambena i bezbednosna akcija svih 15 zemalja-članica EU. 


2003 - U Brazilu je inaugurisan Luis Inasio Lula da Silva, prvi brazilski predsednik iz radničke klase. 


2005 - U Holandiji je, po prvi put posle II svetskog rata, stupio na snagu Zakon kojim su pripadnici policije obavezni da poseduju identifikaciona dokumenta. 


2007 - Rumunija i Bugarska su postale punopravne članice Evropske unije.