– Ukoliko se definiše zakonom da se imovina vraća onima koji je koriste, ili pak onima koji su je stvarali, onda će biti potpuno jasno koja će se imovina kome vraćati – rekao je Kostreš, koji je i zamenik predsednika LSV.
Problem politička volja
Dodao je da je jedna od opcija koja se razmatra u radnoj grupi i da se formiraju posebne komisije za republičku, pokrajinsku i imovinu gradova i opština koje bi bile zadužene za registraciju te imovine u određenom roku, čime bi se njeno vraćanje i formalizovalo. U tom slučaju, dodaje Kostreš, pitanje datuma od kojeg će teći vraćanje imovine samo je tehnička stvar, pošto će tom registracijom biti ozvaničeno vlasništvo nad imovinom. Kostreš je ocenio i da su datum i popis imovine samo tehnička pitanja koja nisu razlog višegodišnjeg kašnjenja u donošenju ovog zakona. Prema njegovim rečima, pravi razlozi su političke prirode, odnosno u nepostojanju političke volje da se u taj proces uđe. Zbog toga je, kako je naveo, pitanje pokrajinske imovine i dalje najkompleksnije, jer u tom pogledu još uvek postoje različita politička shvatanja u strankama vladajuće koalicije.
– Da ne postoji puna saglasnost bilo je jasno i kad je više od godinu dana usvajan Statut Pokrajine. Dakle, nije suština u datumu, neophodno je da postignemo politički dogovor o tome do kog nivoa treba da se vrati imovina lokalnim samoupravama i Vojvodini – podvukao je Kostreš.
Postići konsenzus
Kostreš kaže da će kao predsednik radne grupe uraditi sve da se postigne konsenzus, te da je i sam svestan toga da je "jedno ono što kao ligaš želim da se vrati Vojvodini, a drugo to što realno može da se napravi u ovom koraku". Naime, Liga socijaldemorata Vojvodine zalaže se da se Vojvodini vrati sva ona imovina kojom je raspolagala pre Miloševićevog puča 1988. godine.
– To uključuje železnice, puteve, Lutriju Vojvodine, Telekom – znači sve one sisteme i svu onu javnu imovinu koja Vojvodini treba da se vrati. Kao i poslovne prostore, zgrade, materijalna sredstva, poljoprivredno zemljište, građevinsko zemljište – ponavlja Kostreš.
Dodaje, međutim, da će ovim zakonom samo deo toga i moći da se ostvari, ali je uveren da će to biti samo prvi korak u vraćanju imovine Pokrajini.
– Kao što je bio slučaj i sa vraćanjem nadležnosti, što je počelo "omnibus" zakonom 2002. godine. Uveren sam da će naredni iskorak i u pogledu imovine i u pogledu nadležnosti, biti učinjen u ustavnoj reformi koja će biti neminovna u predstojećem prcesu evrointegracija – kaže Kostreš.
Deo evropske agende
On veruje i da neće biti prolongiranja u izradi zakona o javnoj svojini, bar kad je reč o radnoj grupi koju vodi, koja će, kako je naveo, do kraja juna sačiniti usaglašen nacrt zakona i dostaviti ga predsedniku Vlade Srbije. Prema njegovim rečima, od premijera zavisi da li će on taj akt uputiti odmah u parlament po hitnoj proceduru, ili će se odlučiti na javnu raspravu.
– Ja jesam za javnu raspravu, ali ukoliko moram da biram između kandidature za članstvo u EU i javne rasprave, biram kandidaturu – rekao je Kostreš, podsetivši da je reč o zakonu iz evropske agende. On je podsetio i da je prethodna verzija zakona o javnoj svojini sačinjena u Vladi Srbije koja je i bila osnov u radu ove komisije, već prošla javnu raspravu, ali i "da smo Ustav doneli bez javne rasprave".
(BILSV/Dnevnik, 08.06.2011.)
Нема коментара:
Постави коментар