KAZNE ZA UBIJANJE ŽIVOTINJA

     Ubijanje zaštićenih životinjskih vrsta u Srbiji kažnjava se visokim novčanim kaznama. Za leptira kupusara 10.000, bubamaru 15.000 a mrkog medveda milion dinara. Kazna za ubijanje planinskog vrapca isnosi 20.000, a sove deset puta više - 200.000 dinara.


     Do sada, na osnovu Pravilnika nije podneta ni jedna prijava, rekla je Tanjugu republički inspektor za zaštitu životne sredine Tatjana Babić, ali je precizirala da je republička inspekcija ranije reagovala na osnovu Zakona o zaštiti prirode iz 2009. godine.


     Pravilnik o odštetnom cenovniku za strogo zaštićene i zaštićene vrste, koji je donet na osnovu Zakona o zaštiti prirode iz 2009. godine, pored pomenutih, propisuje kazne i za ubijanje ili uništavanje niza drugih životinjskih vrsta. 


     Predviđena je i kazna za ubijanje dabra u iznosu od 120.000 dinara, vidre od 250.000, vuka ili risa od 300.000 dinara, kao i različitih vrsta sokola i to od 80.000 do 400.000 dinara. Sada, kada postoji pravilnik, istakao je direktor Specijalnog rezrevata prirode "Zasavica" Slobodan Simić, kažnjavanje odgovornih biće daleko lakše. 


     "Do sada smo imali velike probleme u utuživanju i dokazivanju visine štete, a ovaj pravilnik bi trebalo da reši te probleme. On je, ustvari, pomoć sudu i sudijama koje nisu uvek upoznate sa materijom da lakše odrede odgovarajuću kaznu", rekao je Simić Tanjugu. On je dodao da nedostaju i posebni posteri na kojima bi bile istaknute sve zaštićene vrste, kao i kazne za njihovo uništavanje ili ubijanje. 


     "Taj poster bi trebalo da se istakne u svim mesnim zajednicama, a posebno u svim lovačkim društvima. Predlog smo izneli Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja", istakao je Simić, dodajući da će na taj način ljudi znati koje se vrste ne smeju loviti ili ubijati, kao i koje su zaštićene, a koje strogo zaštićene vrste. Govoreći o toj razlici, Babićeva je rekla Tanjugu da se "strogo zaštićene vrste ne mogu sakupljati, posedovati, ubijati, zlostavljati". 


     "Njima se ne može ni trgovati", dodala je Babićeva, objašnjavajući da se za razliku od strogo zaštićenih, neke vrste koje su samo zaštićene mogu uzimati iz prirode i koristiti u komercijalne svrhe, ali isključivo uz posebnu dozvolu Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja. "Tu se, na primer, misli na sakupljanje puževa ili pijavica", objasnila je Babićeva. 


     Onaj ko nema dozvolu za sakupljanje puževa, treba da zna da je kazna za uništavanje ove vrste propisana na 2.100 dinara, dok, slično tome, kazna za uništavanje rečnih školjki iznosi 2.200 dinara.