Ovo je lista šest upornih i veoma znatiželjnih, nenaučenih naučnika. Iako mnogima učitelji nisu glavu punili formalnim obrazovanjem, neke od njih jabuka nije zviznula za džabe, pa su uspeli da promene tok nauke.
1. Gregor Mendel
Neobrazovani monah, otkrio kako funkcioniše genetika. Genetika! Šta o tome reći? Da je nema teško bi se danas lečili od mnogih bolesti. Mnogima je genetika izgovor za razne koještarije. Sad, možda ste očekivali da je za sve ovo zaslužan nekakav specijalni tim stručnjaka u belim mantilima. Ako ste to pomislili, onda niste čitali ovaj tekst kako treba, pa barem ponovo pročitajte naslove. Ako jeste, onda idemo dalje. Dakle, u pitanju je jedan monah! On se zove Gregor Mendel i rođen je 1882. godine u Češkoj. Bio je iz siromašne porodice, pa o obrazovanju nije bilo ni govora, zato Gregore, pravac manastir! U manastiru Mendel se prilično zainteresovao za baštovanstvo. I tako, dok je jednog dana nadgledao svoje biljke opazio je neobičnu pojavu na grašku. Određene osobine, kao što su veličina i boja graška prenosile su sa starijih na mlađe biljke. Mendel je uskoro počeo sam da pravi eksperimente i zapisuje svoja zapažanja. Naravno, niko nije poverovao tamo nekom monahu sa sela. Bilo je potrebno da prođe skoro 50 godina da bi grupa naučnika zbunjena sličnim pojava na biljkama, slučajno nabasala na Mendelovo delo. Hugo de Vries zaslužan je za otkriće Mendelovog otkrića.
2. Donald G. Harden
Školski učitelj koji je pronikao u kod "Zodijak" koji je koristio poznati serijski ubica. Jadni učitelji ne samo što moraju da izlaze na kraj sa divljom i nesposobnom decom nego još moraju da pomažu i nesposobnoj policiji. Sigurno ste već čuli za serijskog ubicu "Zodijaka", o kome su napisane mnoge knjige, a postoje i sajtovi, a za nepismene i film. E, pa taj ludak je ubijao bez nekog posebnog razloga, tvrdeći da mu to pruža zadovoljstvo. A kako bi još više izluđivao policiju, slao je kodirane poruke. Novinama je slao pisma u šiframa, a za svoje "pismo" koristio je 12 različitih znakova za slovo E ili obrnuto slovo Q… Tek, na njegovom slučaju bili su angažovani svi stručnjaci za dekodiranje koje je FBI mogao da ponudi, a poruke je uspio da prouči jedan običan učitelj, koji se šiframa bavio u svoje slobodno vreme. Evo šta je pisalo u jednom dekodiranom pismu: JA VOLIM DA UBIJAM LJUDE ZATO ŠTO JE TO MNOGO ZABAVNO ZABAVNIJE JE NEGO UBIJANJE U DIVLJOJ IGRI U ŠUMI ZATO ŠTO JE ČOVEK NAJOPASNIJA ŽIVOTINJA OD SVIH ZA UBIJANJE KADA UBIJEM TO MI DAJE NAJUZBUDLJIVIJI OSEĆAJ KOJI JE ČAK BOLJI NEGO KAD SE TRESEŠ SA DEVOJKOM NAJBOLJI DEO JE TO DA KADA JA UMREM BIĆU PREPOROĐEN U RAJU A ONI KOJI SU UBIJENI BIĆE MOJI ROBOVI NEĆU VAM DATI MOJE IME JER ĆETE POKUŠATI DA USPORITE NA VRHU MOJE KOLEKCIJE ROBOVA ZA MOJ ŽIVOT POSLE ŽIVOTA EBEORIETEMETHHPITI. Ubica je na kraju uhvaćen, ali je najverovatnije da se predao, jer policija ni pored rešene poruke nije mogla da mu uđe u trag pa nisu pomogli ni najbolji profajleri tog vremena. Harden svakako nije kriv, dovoljno je što je zadatak rešio, nije valjda trebalo i policije da se igra?!
3. Meri Ening
Sakupljačica školjki otkrila nekoliko vrsta dinosaurusa. Žena iz jednog engleskog sela bez višeg obrazovanja otkrila je nepoznate vrste dinosaurusa i unapredila znanje o ovoj izumrloj vrsti.
Meri Ening je kao i mnogi od nas, od malena volela da sakuplja lepe školjke na plaži. Još dok je bila mala otac ju je vodio u šetnje i pokazivao kako se školjke i fosilni ostaci, sakupljaju, čiste i čuvaju. Kasnije, Meri je razvila i dobar biznis. Postala je poznata po svojoj tezgi sa neobičnim školjkama i fosilnim ostacima, koje su turisti kupovali. A koliko je postala poznata govori i činjenica da je neki čovek, zvani Teri Salivan izmislio poznatu brzalicu – She sells seashells from the seashore. I da, ova poznata brzalica, odnosi se baš na Meri Ening. Ali da se vratimo fosilima. Školjke su se sve bolje prodavale i Meri bi tako nastavila, da jednog dana, Merin brat sav zadihan nije došao kući rekavši kako je ugledao nekakavu kostursku glavu u steni. Videvši čitavu lobanju gmizavca, Meri je pokušala da otkopa ceo skelet krokodila. Kad ono - nije krokodil nego dinosaurus - glavom i repom! Bio je to Plesiosaurus, kasnije je pronašla još par rođaka koji su dobili imena Pterodactylus i Squaloraja. Za nauku 19. veka, koja je još uvek odbijala da poveruje u teoriju o nestanku dinosaurusa, ovo je bilo veliko otkriće. Danas se Meri Ening smatra začetnicom geologije, iako Londonsko Geološko Društvo nije priznavalo žene naučnice, ni sledećih 50 godina nakon njene smrti.
4. Srinivasa Ramanujan
Indijski tinejdžer koji je sam sebe naučio matematiku. Bez obrazovanja, a postade pravi matematički genije! Ako ste gledali film Dobri Vil Hanting, to ne samo da se može reći i za našeg Ramanujana već se on direktno i spominje u filmu, kada Robin Vilijams govori o Metu Dejmonu, poredeći ga sa Srinivasom Ramanujanom. Ako niste gledali flim, činjenica da klinac sam sebe nauči matematiku, je dovoljno SF da zaslužuje naše 4. mesto! Sa 11 godina roditelji su mu kupili vežbanku iz napredne trigonometrije, koja mu je ubrzo postala toliko dosadna, da je do 13. godine već izmislio sopstvene teoreme. Kasnije je krenuo na koledž, ali nije mogao da se koncentriše na istoriju umetnosti ili razvijanje biljaka, jer je imao toliko teorema iz matematike koje je morao da smisli i opiše. Pokušao je naravno da svoje ideje šalje raznim naučnicima u Indiji i Engleskoj, ali odgovora nije bilo, što zbog toga što niko nije htio da ih čita, što zbog nerazumljivosti nepostojećih teorija.
I sve tako dok jednog dana, profesor sa Kembridža nije uvideo da je pravi genije. Profesor je odmah ponudio Ramanujani da dođe u Englesku i tu nastavi da se bavi naukom, ali on je odbio.
Navodno razlog je bio u tome što on ne želi da napušta domovinu, ali zapravo imao je bolest testisa zbog koje mu je bilo problematično da putuje. Nažalost, umro je mlad, u 32. godini, a mnogi matematičari slažu se da je njegov genije ravan Njutnovom ili Arhimedovom.
5. Vilijam Herščel
Muzičar koji je otkrio planetu Uran. Kompozitor po obrazovanju, koji nije imao nikakvog obrazovanja iz astronomije. Otkrio je nekoliko meseca i jednu planetu. Nemačkog porekla, Vilijam Herščel sanjao je o svemiru, ali njegova stvarnost bila je daleko od zvezda, budući da je živeo u Engleskoj u 18. veku. Ipak, Herščel je bio darovit muzičar i svirao je nekoliko instrumenta, a sam je bio muzička zvezda tog vremena jer je često ima vrlo posećene svirke, da ne kažemo koncerte. Međutim, i pored sveg muziciranja, Herščelu se u slobodno vreme radije zurilo u zvezde, a kako nije imao teleskop, morao je sam da konstruiše nešto slično od uveličavajućih stakala i ogledala. Sate i sate je proveo konstruišući svoj "hand made" teleskop, za koji nije mogao, kao danas jednostavno da daunloduje uputstva sa neta. Godine 1773. počeo je da osmatra zvezde, a nekoliko godina potom, upornost se isplatila i ugledao je planetu! Planeta je zvanično nazvana Uran.
6. Majkl Faradej
Нема коментара:
Постави коментар